Razarajući cunami opustošio je
obale Indijskog okeana 26. decembra 2004. Više od 220.000 ljudi je poginulo, a
1,7 miliona je ostalo bez krova nad glavom. Ipak, ova katastrofa nije bila delo
prirode već posledica cunami bombe koju su SAD detonirale u Indijskom okeanu,
tvrde teoretičari zavera.
Dok pojedinci veruju da bi
izazivanje takvog zemljotresa bilo lako uz sadašnju tehnologiju, drugi kažu da
bi za izazivanje zemljotresa od devet stepeni bila potrebna bomba od 178
megatona. Najjača dosad testirana hidrogenska bomba imala je 57 megatona (SSSR,
1961).
Prve probe
Ipak, priče o planovima da se
napravi ovakav razorni uređaj ne bi trebalo tek tako odbaciti, pogotovo ako se
ima u vidu da je pre nekih 15 godina u javnost procurio dokument o projektu
„Foka“ - testovima koje su tokom Drugog svetskog rata razvijali SAD i Novi
Zeland. Cilj je bila proizvodnja tektonskog oružja koje bi moglo da izazove
razarajuće cunamije.
- Projekat „Foka“ započet je
zahtevom Komande za južnopacifičku oblast (COSMOPAC) vladi Novog Zelanda u
aprilu 1944. da se ispitaju mogućnosti pravljenja ofanzivnih talasa pomoću
eksploziva. Projekat su sprovodili članovi 24. vojne jedinice, novozelandska
inženjerija, avijacija i mornarica u saradnji s avijacijom i mornaricom SAD
između 6. juna 1944. i 8. januara 1945. Izvedeno je oko 3.700 eksperimenata i u
njima je korišćeno između devet grama i 300 kilograma eksploziva - piše u
zvaničnim novozelandskim dokumentima, tajnim do pre nekoliko godina.
Istraga je pokazala, navodi
se, da je ofanzivna poplava moguća pod povoljnim uslovima. Pisac i reditelj Rej
Varu prvi je otkrio dokumenta o „Foki“, pa je i napisao knjigu o tome.
- Otkriće me je baš
iznenadilo. Prvo ideja da se napravi oružje za masovno uništenje zasnovano na
cunamiju, a drugo što je Novi Zeland učestvovao u tome, i to uspešno. Ovo
oružje izgleda kao da je iz filma o Džejmsu Bondu, ali ozbiljno se radilo na
njegovom razvoju. Ipak, napravljena je nuklearna bomba, pa su eksperimenti
prekinuti - kaže on.
Američki novinar i urednik
portala thruther.org David Čejs Tejlor tvrdi da vojska SAD ne samo da je 1944.
i 1945. eksperimentisala s cunami bombama već da ih ima i upotrebljava prilično
često.
Veštački zemljotresi
- Neposredno pre nego što je
uragan Sendi 26. oktobra 2012. pogodio Njujork, objavljeno je da je mornarica SAD
poslala 24 broda na more kako ih ne bi zahvatila ova superoluja. Međutim, ako
je Sendi, inače uragan prve kategorije, zaista bio toliko opasan, zašto bi
slala brodove ka njemu? Da li su ti brodovi zapravo učestvovali u detoniranju
cunami bombe, na čijem stvaranju je Amerika radila od 1944? Da li je cunami
koji je zatim pogodio istočnu obalu SAD, ubio više od 100 ljudi i naneo oko 20
milijardi dolara štete u stvari ljudsko delo? Posebno je sumnjivo to što se
udar cunamija uopšte nije poklopio s normalnim načinom udara uragana - piše
Tejlor.
On tvrdi da je sličan cunami
SAD proizvela i na Novom Zelandu 2013, kao i da je stvorila jedan od najjačih
cunamija koji je potresao priobalje Indijskog okeana 2004. godine.
Talasi visoki 15 metara ubili
su više od 220.000 ljudi u 12 zemalja, a pokrenuo ih je zemljotres koji su
proizveli ljudi. Sličan napad organizovaće CIA i u 2015. godini. Zato ne treba
da čude sve češći medijski napisi s pitanjem da li je Indonezija spremna za
novi cunami - tvrdi Tejlor.
Priznanje
BUŠOTINE KAO POKRIĆE
Ministar odbrane Vilijam S.
Koen izjavio je u aprilu 1997. da se države bave eko-terorizmom kako bi mogle
da promene klimu i izazovu zemljotrese ili erupcije vulkana elektromagnetnim
talasima - priča Dejvid Čejs Tejlor.
Ipak, dodaje on, te „prirodne“
katastrofe lakše je izazvati eksplozivom, a bušotine naftnih kompanija najbolje
su pokriće za takve eksperimente i akcije.
- Urlanje 79.431 navijača na
stadionu Tajgera 8. oktobra 1988. izazvalo je zemljotres, zabeležili su
seizmolozi. Ako to mogu da urade navijači, šta li tek mogu hiljade tona
dinamita C4. Veštački zemljotresi primećeni su i tokom nuklearnih proba Severne
Koreje u februaru 2013. Ako svi oni mogu da ih proizvedu, mnogo veće mogućnosti
za to ima Amerika - kaže Tejlor.
Udar pa invazija
META BIO JAPAN
Testovi su, dodaje, sprovedeni
po nalogu SAD. Novi Zeland je obezbedio lokacije i logistiku, dok su Amerikanci
dali veći deo korišćene tehnologije.
U dokumentima nije spomenuta
moguća meta napada, ali to je bio Drugi svetski rat, verovatno je Japan bio
meta. Cilj je bio udariti u priobalje i razneti gradove i utvrđenja kako bi se
krenulo u invaziju na ostrvo - objašnjava Varu.
Šta je praktičnije
NUKLEARKA UMESTO TNT
Dok je moguće koristiti TNT i
druge eksplozive, rad s njima donosi mnogo problema. Korišćenje atomskih bombi
s višestrukom eksplozijom moglo bi biti praktičnije - zaključak je istraživanja
u okviru projekta „Foka“ koje je vodio profesor Tomas Lič sa Univerziteta u Oklendu.
KURIR
Нема коментара:
Постави коментар